U skladu sa Programom početne obuke i programom stručnog usavršavanja Centra za edukaciju sudija i tužilaca u Federaciji Bosne i Hercegovine za 2019. godinu, održana su dva seminara o pravu na slobodu izražavanja. Oba seminara su održana sa AIRE Centrom i predstavljaju prelaz između dvije faze u projektu “Jufrex” kojeg implementira Vijeće Evrope.
Prvi seminar je bio za sudije i tužioce. Održan je 04./05. 11. 2019. godine. Seminar su otvorili gosp. Dr. sci. iur. stručni savjetnik u JU CEST F BiH, koji je i moderirao seminar, te gosp. Aida Trožić, pravna savjetnica u AIRE Centru.
Prvog dana ovog seminara edukatorica je bila gosp. Monika Mijić, vd zastupnica Vijeća Ministara pred Evropskim sudom za ljudska prava i članica VSTV BiH. Ona je učesnike upoznala sa osnovnim konceptima EKLJP koji se odnose na slobodu izražavanja, definicijama izraza sa praksom Evropskog suda za ljudska prava; pozitivnim obavezama države u obezbjeđivanju uvjeta za ostvarivanje slobode izražavanja u skladu sa standardima Vijeća Evrope; konfliktom člana 10. sa drugim članovima (čl. 8., 9. i 11.); ograničenjima slobode izražavanja (gdje je predstavila ključna načela kada je u pitanju ograničavanje ovog prava, a posebno tzv. “trodijelni test”) te standardima Evropskog suda za ljudska prava kada je riječ o kleveti.

Prvi dan je zaključio Dr. Trlin, objasnivši odnos između slobode izražavanja, klevete i govora mržnje, te zašto je govor mržnje veći izazov za postkonfliktno demokratsko društvo, kakvo je i bosanskohercegovačko.
Drugog dana je gosp. Trlin govorio o teškoćama u definisanju pojma “govor mržnje”, te o reguliranju govora mržnje u međunarodnim instrumentima za zaštitu ljudskih prava, a učesnike je upoznao i sa ključnim judikatima Ustavnog suda BiH kada je riječ o govoru mržnje. Nakon toga je izveo kviz o govoru mržnje i uvredljivom sadržaju na facebooku, nakon čega je gosp. Aleksandar Bibanović, supervizor projekta “Stop govoru mržnje!” kojeg implementira Vijeće za štampu BiH dao osvrt na projekat, praksu Vijeća za štampu, te na interna pravila postupanja društvenih mreža kada je govor mržnje u pitanju.

Na temu “Krivičnopravna zaštita od govora mržnje u BiH” je govorila gosp. Prof. dr. Amila Ferhatović, vanredna profesorica na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, u okviru koje je prezentovala pravno-sistemski okvir, ali i rezultate analize sudske/tužilačke prakse u BiH, koju je uradila u sklopu istraživanja kojeg je od aprila do septembra 2019. godine izvela sa Dr. Trlinom, a koje je obuhvatalo uvid u sudske / tužilačke obuke koje se tiču govora mržnje i krivičnih djela počinjenih iz mržnje, od 2004. do aprila 2019. Istraživanje će uskoro biti prezentovano široj naučnoj, stručnoj i opštoj javnosti.

Gosp. mr. sci. iur. Adnan Baručija, sudija Kantonalnog suda u Zenici je govorio o građanskopravnoj odgovornosti za govor mržnje. Nakon što je učesnike podsjetio na mogućnosti koje daje imovinskopravni zahtjev u krivičnom postupku, govorio je o materijalno pravnoj osnovi – Zakonu o obligacionim odnosima te EKLJP. On je izvršio istraživanje sudske prakse u BiH kada je riječ o ovom pitanju, te ustanovio da iste nije bilo kada je riječ o nematerijalnoj ili materijalnoj šteti prouzrokovanoj govorom mržnje. Sačinio je paralelu sa istim ili sličnim normativnim rješenjima iz Republike Hrvatske, te izveo zaključak da se osnov za građanskopravnu odgovornost za govor mržnje može tražiti u odredbama Antidiskriminacijskog prava u BiH, konkretno u onim koji regulišu uznemiravanje kao oblik diskriminacije. S tim u vezi, učesnicima je predstavio i analizirao nekoliko presuda hrvatskih sudova. Nakon ove teme, učesnicima je objasnio razliku između vrijednosnog suda i činjenice u kontekstu klevete.

Na samom kraju seminara učesnicima je Dr. Trlin predstavio baze podataka na kojima se može naći sudska praksa Evropskog suda za ljudska prava, a gosp. Trožić je posebno predstavila bazu podataka AIRE Centra.
Ukupno je bilo prisutno 20 učesnika, 16 sudija i tužilaca, dva predstavnika Vijeća za štampu, Zamjenik Glavnog disciplinskog tužioca, te predstavnica OSCE Misije u BiH gosp. Halisa Skopljak, koordinator projekta o krivičnim djelima počinjenim iz mržnje, koja je uz gosp. Bibanovića, dala veliki doprinos diskusiji. OSCE Misija je učesnicima obezbijedila i primjerke komentara autorice gosp. Dr. sci. iur Ljiljane Filipović – Krivična djela iz mržnje i krivična djela izazivanja mržnje.
Drugi seminar je bio u sklopu komplementarne obuke tužilačkih i sudijskih stručnih saradnika / savjetnika na temu “Krivičnopravni aspekti slobode izražavanja”. Održan je 07. 11. 2019. godine.

Edukatorica je bila gosp. Sanja Tadić-Stojisavljević, tužiteljica Okružnog javnog tužilaštva Banja Luka. Ona je u prvom bloku učesnicima govorila o uvodu i načelima, ključnim terminima i komponentama koji se tiču slobode izražavanja, uslovima za ograničavanje slobode izražavanja i primjeni trodijelnog testa, a u drugom o govoru mržnje, međunarodnom i  normativnom okviru u BiH, dvostrukom pristupu Evropskog suda za ljudska prava i relevantnoj praksi Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. 

 Nakon predavanja je sa učesnicima izvela praktičnu vježbu (studiju slučaja). Ukupno je bilo prisutno 35 učesnika.