Centar za edukaciju sudija i tužilaca u F BiH je, uz stručnu i finansijsku podršku Aire Centra, u okviru projekta „Jačanje BiH sudskih kapaciteta i harmonizacija domaćih zakona i pravnih normi i usklađivanje sa evropskim standardima” organizovao dvodnevni okrugli stol na temu “Praksa Vrhovnog suda F BiH i kantonalnih sudova uz građanske oblasti ”. Okrugli stol je održan online, putem aplikacije Cisco Webex.

Voditelji okruglog stola su bili: gospodin Prof. dr. Jozo Čizmić, redovni profesor Pravnog fakulteta Sveučilišta u Splitu; gospodin Goran Nezirović, sudija Vrhovnog suda F BiH; gospodin Dr. sc. Muhamed Cimirotić, sudija Kantonalnog suda u Bihaću i gospodin mr. sc. Adnan Baručija, sudija Kantonalnog suda u Zenici.

Okrugli stol su otvorili: gospodin Dr. sci. iur. Davor Trlin, ispred Centra za edukaciju sudija i tužilaca F BiH i gospođa Elma Veledar – Arifagić, advokatica iz Sarajeva, ispred AIRE Cenntra.

U fokusu ovog okruglog stola je bilo Građansko parnično procesno pravo, a sa ljudsko-pravaškog aspekta je provejavao član 6. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.

Profesor Jozo Čizmić je učesnicima govorio na temu: "Arbitražno sudovanje s posebnim osvrtom na pravna sredstva protiv arbitražnog pravorijeka". Ovim se nastojala izvršiti svojevrsna promocija arbitraže kao alternativnog rješavanja sporova. Veliki broj sporova se u zapadnim državama rješava vansudski, a u SAD je to pretežna praksa. Njime se rasterećuje državno pravosuđe. Profesor Čizmić je posebno objasnio odnos redovnih državnih sudova i arbitraže, gdje suci državnih sudova mogu doći u kontakt s arbitražom kada se u postupku stranka pozove, odnosno prigovori nadležnosti državnog suda zbog postojanja arbitražne klauzule, a iako arbitražna klauzula derogira sudovanje državnih sudova, ipak se predmet može vratiti (u pravilu zbog povreda postupka) i sucima državnih sudova putem odlučivanja o tužbi za poništaj arbitražnog pravorijeka.

Sudija Dr. Muhamed Cimirotić je oba dana učesnicima dao uvid u preliminarnu analizu Ekspertnog tima VSTV-a (u okviru projekta Unapređenje pravosuđa u BiH) o kvalitetu sudskih odluka u sudovima u BiH. U okviru navedenog projekta, urađen je dio posla a rezultat je upravo stavovi i mišljenja članova toga tima o kvalitetu sudskih odluka – nedostaci i dobre strane odluka. Sudija Cimirotić je učesnike seminara upoznao sa preliminarnim rezultatima rada ovoga tima i sa stanjem kvaliteta sudskih odluka, a uz to je izložio i prijedlog kako nedostatke otkloniti.

„Pisanje presude/odluke u građanskom postupku s pozivanjem na odluke  viših i supranacionalnih sudova“ je tema koju je analizirao sudija mr. sc. Adnan Baručija. On je učesnike upoznao, u svrhe teme, sa:  jurisprudencijom iz područja ljudskih prava Evropskog suda za ljudska prava; odlukama Ustavnog suda BiH; pravnim shvatanjima Panela za ujednačavanje sudske prakse iz građanske oblasti; pravnim shvatanjima vrhovnih sudova; postupkom za rješavanje spornog pravnog pitanja; pravnim shvatanjima žalbenih sudova te drugim pojedinačnim rješenjima u svrhu ujednačavanja sudske prakse. Takođe je pripremio odgovor na pitanje delegirano od strane učesnika okruglog stola, a koje se tiče utvrđenja prava vlasništva dosjelošću na nekretninama koje su državno vlasništvo. Ukazao je na Odluku o privremenoj mjeri AP-1939/20 od 15.07.2020.godine Ustavnog suda BiH koja se odnosi na ovo pitanje.

Sudija Goran Nezirović je učesnicima prikazao rješavanje spornih pravnih pitanja od strane Vrhovnog suda F BiH, te sa učesnicima analizirao izabrane odluka Vrhovnog suda F BiH iz Građanskog prava. Takođe je vodio moderiranu diskusiju sa učesnicima i drugim edukatorima. Posebno se diskutovalo o praksi koja se tiče ugovora o specijalizaciji. 

Učešće u okruglom stolu uzelo je 124 sudije građanskog referata iz redovnih sudova u F BiH.

Okrugli stol je, po opštoj ocjeni učesnika i predavača, koja je potvrđena i u evaluacijskom izvještaju, izazvao interesovanje i ukazao saorganizatorima da je neophodno i korisno za sve da i nadalje organizuju slična savjetovanja, a posebno konferencija na kojoj bi se analizirale dileme u primjeni Zakona o parničnom postupku, te koja bi producirala određene prijedloge za izmjene ovog akta.