CEST F BiH -

EDUKACIJA EDUKATORA O PRAVU NA OBRAZLOŽENU SUDSKU ODLUKU

Centar za edukaciju sudija i tužilaca u F BiH je, zajedno sa Vijećem Evrope, 11.-13. 11. 2019., bio organizator edukacije edukatora na temu “Pravo na obrazloženu sudsku odluku u krivičnim stvarima”.

Edukatori edukatora, su bili: gosp. Dr. sci. iur. Ljiljana Filipović, sudija Vrhovnog suda F BiH i gosp. Sevima Sali-Terzić, viša pravna savjetnica u Ustavnom sudu BiH.

Selektovane sudije krivičnopravnog referata su u tri dana slušale slijedeće teme: “Osnovna pravila o formi presude” (gosp. Filipović), “Standardi obrazložene presude prema Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima” (gosp. Sali-Terzić), “Obavezna sadržina izreke presude” (primjeri iz prakse) (gosp. Filipović), “Zahtjevi na koje presuda mora odgovoriti” (gosp. Filipović), “Direktna primjena Evropske konvencije o ljudskim pravima: Primjeri i rad na predmetu” (gosp. Sali-Terzić), “Obrazloženje presude: određenost i potpunost razloga za činjenične i pravne zaključke, odgovor na argumente stranaka, pozivanje na zakone i sudsku praksu (primjeri iz prakse)” (gosp. Filipović), “Obavezan odgovor u presudi na navode o povredi Evropske konvencije” (gosp. Sali-Terzić), “Obavezan odgovor u presudi na navode o povredi Evropske konvencije, analiza navoda prema Evropskoj konvenciji” (gosp. Sali-Terzić), “Obrazloženje presude-ocjena vjerodostojnosti iskaza svjedoka” (gosp. Filipović), “Analiza pismeno izrađenih presuda (primjeri iz prakse)” (gosp. Filipović), “Obrazloženja pritvora, zahtjevi Evropske konvencije o ljudskim pravima” (gosp. Sali-Terzić), “Obrazloženja pritvora, zahtjevi Evropske konvencije o ljudskim pravima: primjeri iz prakse” (gosp. Sali-Terzić), i “Metodologija izlaganja”.

Edukacija edukatora je okončana podjelom certifikata.

Druga edukacija edukatora, ona iz građanske oblasti, za selektovane sudije iz cijele BiH, će biti organizovana u CEST-u RS-a u decembru.

U narednoj godini bi se trabale održati dva okrugla stola/radionice o obrazloženju presude u parničnom postupku i pet okruglih stolova o obrazloženju presude u krivičnom postupku.

Okrugle stolove/radionice bi trebali voditi po jedan edukator i 1 novi edukator iz tima edukatora.

IZLAGANJE PREDSTAVNIKA CENTRA NA NAUČNOM SKUPU U SKOPLJU

Na naučnom skupu sa međunarodnim učešćem “Tranzicija pravnih sistema: 30 godina nakon pada Berlinskog zida”, koji se 08. 11. 2019. održao na Pravnom fakultetu “Justinijan prvi” u Skoplju, temu “Profesionalna obuka pravosuđa u Bosni i Hercegovini u svjetlu principa efektivnosti” su pripremili/izložili Dr. sci. Arben Murtezić i Dr. sci. Davor Trlin, Direktor i stručni savjetnik u JU CEST F BiH, te Dr. sci. Samir Forić, viši asistent na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu.

Izlaganje se fokusiralo na trendove u kreiranju Programa Centara koji su usmjereni na podizanje razine učinkovitosti, a time i na profesionalizam nositelja pravosudnih funkcija, posebno na obuke organizirane u suradnji sa univerzitetima i nevladinim organizacijama, usmjerenim na pitanja koja idu izvan čistog formalizma i tekstualnog pozitivizma.

Predstavljeni su i komentirani empirijski nalazi koji se odnose na važnost stručnog usavršavanja za napredovanje u karijeri nosilaca pravosudnih funkcija, rezultati istraživanja Dr. Forića koji su pokazali da (anketa ispitanika) pravosudna zajednica u BiH vjeruje u Centre za edukaciju sudija i tužilaca, ali i povratne informacije nositelja pravosudnih funkcija koji su prošli odabrane programe osmišljene za poboljšanje učinkovitosti pravosuđe u BiH.

Dnevni red konferencije možete pronaći OVDJE.

Zamjenik pomoćnika državnog sekretara za vanjske poslove Sjedinjenih Američkih Država posjetio Centar za edukaciju sudija i tužilaca u Federaciji BiH

Delegacija Biroa za međunarodna pitanja narkotika i provođenje zakona (INL - Bureau of International Narcotics & Law Enforcement Affairs) koju je predvodio Jorgan K. Andrews, zamjenik pomoćnika državnog sekretara za vanjske poslove SAD-a je posjetila Centar za edukaciju sudija i tužilaca u Federaciji BiH.

Direktor Centra je delegaciju ukratko upoznao sa sistemom i načinom organizovanja i realizacije obuka za nosioce pravosudnih funkcija u Bosni i Hercegovini, te iskazao zahvalnost na onome što je Vlada SAD do sada uradila za Centar.

Gospodin Andrews je izrazio zadovoljstvo dosadašnjom saradnjom, te iskazao spremnost za daljnju podršku u radu, kako Centru u FBiH, tako i Centru u RS.

ODRŽANE OBUKE O PRAVU NA SLOBODU IZRAŽAVANJA

U skladu sa Programom početne obuke i programom stručnog usavršavanja Centra za edukaciju sudija i tužilaca u Federaciji Bosne i Hercegovine za 2019. godinu, održana su dva seminara o pravu na slobodu izražavanja. Oba seminara su održana sa AIRE Centrom i predstavljaju prelaz između dvije faze u projektu “Jufrex” kojeg implementira Vijeće Evrope.
Prvi seminar je bio za sudije i tužioce. Održan je 04./05. 11. 2019. godine. Seminar su otvorili gosp. Dr. sci. iur. stručni savjetnik u JU CEST F BiH, koji je i moderirao seminar, te gosp. Aida Trožić, pravna savjetnica u AIRE Centru.
Prvog dana ovog seminara edukatorica je bila gosp. Monika Mijić, vd zastupnica Vijeća Ministara pred Evropskim sudom za ljudska prava i članica VSTV BiH. Ona je učesnike upoznala sa osnovnim konceptima EKLJP koji se odnose na slobodu izražavanja, definicijama izraza sa praksom Evropskog suda za ljudska prava; pozitivnim obavezama države u obezbjeđivanju uvjeta za ostvarivanje slobode izražavanja u skladu sa standardima Vijeća Evrope; konfliktom člana 10. sa drugim članovima (čl. 8., 9. i 11.); ograničenjima slobode izražavanja (gdje je predstavila ključna načela kada je u pitanju ograničavanje ovog prava, a posebno tzv. “trodijelni test”) te standardima Evropskog suda za ljudska prava kada je riječ o kleveti.

Prvi dan je zaključio Dr. Trlin, objasnivši odnos između slobode izražavanja, klevete i govora mržnje, te zašto je govor mržnje veći izazov za postkonfliktno demokratsko društvo, kakvo je i bosanskohercegovačko.
Drugog dana je gosp. Trlin govorio o teškoćama u definisanju pojma “govor mržnje”, te o reguliranju govora mržnje u međunarodnim instrumentima za zaštitu ljudskih prava, a učesnike je upoznao i sa ključnim judikatima Ustavnog suda BiH kada je riječ o govoru mržnje. Nakon toga je izveo kviz o govoru mržnje i uvredljivom sadržaju na facebooku, nakon čega je gosp. Aleksandar Bibanović, supervizor projekta “Stop govoru mržnje!” kojeg implementira Vijeće za štampu BiH dao osvrt na projekat, praksu Vijeća za štampu, te na interna pravila postupanja društvenih mreža kada je govor mržnje u pitanju.

Na temu “Krivičnopravna zaštita od govora mržnje u BiH” je govorila gosp. Prof. dr. Amila Ferhatović, vanredna profesorica na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, u okviru koje je prezentovala pravno-sistemski okvir, ali i rezultate analize sudske/tužilačke prakse u BiH, koju je uradila u sklopu istraživanja kojeg je od aprila do septembra 2019. godine izvela sa Dr. Trlinom, a koje je obuhvatalo uvid u sudske / tužilačke obuke koje se tiču govora mržnje i krivičnih djela počinjenih iz mržnje, od 2004. do aprila 2019. Istraživanje će uskoro biti prezentovano široj naučnoj, stručnoj i opštoj javnosti.

Gosp. mr. sci. iur. Adnan Baručija, sudija Kantonalnog suda u Zenici je govorio o građanskopravnoj odgovornosti za govor mržnje. Nakon što je učesnike podsjetio na mogućnosti koje daje imovinskopravni zahtjev u krivičnom postupku, govorio je o materijalno pravnoj osnovi – Zakonu o obligacionim odnosima te EKLJP. On je izvršio istraživanje sudske prakse u BiH kada je riječ o ovom pitanju, te ustanovio da iste nije bilo kada je riječ o nematerijalnoj ili materijalnoj šteti prouzrokovanoj govorom mržnje. Sačinio je paralelu sa istim ili sličnim normativnim rješenjima iz Republike Hrvatske, te izveo zaključak da se osnov za građanskopravnu odgovornost za govor mržnje može tražiti u odredbama Antidiskriminacijskog prava u BiH, konkretno u onim koji regulišu uznemiravanje kao oblik diskriminacije. S tim u vezi, učesnicima je predstavio i analizirao nekoliko presuda hrvatskih sudova. Nakon ove teme, učesnicima je objasnio razliku između vrijednosnog suda i činjenice u kontekstu klevete.

Na samom kraju seminara učesnicima je Dr. Trlin predstavio baze podataka na kojima se može naći sudska praksa Evropskog suda za ljudska prava, a gosp. Trožić je posebno predstavila bazu podataka AIRE Centra.
Ukupno je bilo prisutno 20 učesnika, 16 sudija i tužilaca, dva predstavnika Vijeća za štampu, Zamjenik Glavnog disciplinskog tužioca, te predstavnica OSCE Misije u BiH gosp. Halisa Skopljak, koordinator projekta o krivičnim djelima počinjenim iz mržnje, koja je uz gosp. Bibanovića, dala veliki doprinos diskusiji. OSCE Misija je učesnicima obezbijedila i primjerke komentara autorice gosp. Dr. sci. iur Ljiljane Filipović – Krivična djela iz mržnje i krivična djela izazivanja mržnje.
Drugi seminar je bio u sklopu komplementarne obuke tužilačkih i sudijskih stručnih saradnika / savjetnika na temu “Krivičnopravni aspekti slobode izražavanja”. Održan je 07. 11. 2019. godine.

Edukatorica je bila gosp. Sanja Tadić-Stojisavljević, tužiteljica Okružnog javnog tužilaštva Banja Luka. Ona je u prvom bloku učesnicima govorila o uvodu i načelima, ključnim terminima i komponentama koji se tiču slobode izražavanja, uslovima za ograničavanje slobode izražavanja i primjeni trodijelnog testa, a u drugom o govoru mržnje, međunarodnom i normativnom okviru u BiH, dvostrukom pristupu Evropskog suda za ljudska prava i relevantnoj praksi Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.

Nakon predavanja je sa učesnicima izvela praktičnu vježbu (studiju slučaja). Ukupno je bilo prisutno 35 učesnika.

SKUP “BOSANSKOHERCEGOVAČKI FEDERALIZAM – DOMETI I OGRANIČENJA”

Fondacija Centar za javno pravo i Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu, uz podršku fondacije Konrad Adenauer, organizovali su u hotelu “Europe” u Sarajevu, 29. 10. 2019. godine, skup “Bosanskohercegovački federalizam – dometi i ograničenja”. Jedan od izlagača na konferenciji bio je i Dr. sci. iur. Davor Trlin, stručni savjetnik u JU CEST F BiH, koji je izlagao na temu “Aneks 4 Opšteg okvirnog sporazuma za mir i praksa federalizma: procjena”, u kojoj je komparirao izvedbeni oblik federalizma sa selektovanim federacijama evrokontinentalnog pravnog kruga , te izveo određene poopćive zaključke.